Voda je gušća od vazduha tako da smanjuje uticaj gravitacije na ribu. Ribama peraja ne služe da bi riba “stojala” na njima, već za potiskivanje i “veslanje”! 
Tijelo ribe je veće gustine pa teži da potone. Većina ribljih vrsta može da reguliše gustinu svog tijela ribljim mjehurom. Riblji mjehur je rezervoar pun vazduha koji riba može da puni i prazni po svojoj volji. Na taj način bez ikakvog napora može da se zadrži na željenoj dubini.
INTELIGENCIJA
Ribe imaju izuzetno mali mozak i njihovo ponašanje se zasniva na nizu urođenih refleksa i reakcija prema predmetima u okolini čak i prema hrani, svjetlu i vibracijama. 
Reći da je šaran BISTAR je veoma teško održivo ali ukoliko se nekoliko puta uhvati na isti mamac, poćeće da ga zaobilazi!
To je razlog što velike i stare ribe koje su više puta bile vraćane u vodu ili su se otkačile ribolovcima, treba loviti neuobičajenim mamcima.
OBLIK TIJELA
Ako dvije ribe žive u istoj zoni vode i hrane se na istom mjestu, sigurno je da će jedna istisnuti drugu. Bodorka(žutooka) i crvenperka recimo, žive u istim vodama i hrane se istom hranom ali su se prilagodile tako da se ne ugrožavaju međusobno jer se crvenperka hrani sa površine a bodorka na dnu. Bodorkama kao i drugim ribama koje se hrane sa dna gornja usna prelazi preko donje što njihova usta čini blago povijenim na dole dok je kod riba POVRŠINE to obrnuto. Ribe DNA često imaju mogućnost da izduže usne u obliku trube koje im tad služe kao sisaljka. 
Ribe iz brzih voda kao što su mrena i klenić (klijenić) imaju vitko tijelo koje im olašava plivanje u jakim strujama. Ribe sporih voda kao što su linjak i deverika imaju debela tijela jer vitkost u njihovom svijetu ne predstavlja nikakvu prednost dok je u debljim tijelima više mjesta za akumulaciju masnih naslaga u toku zime.
Grabljivice imaju različite oblike tijela u zavisnosti o0d načina života. Štuka i smuđ koji vrebaju iz zasjede imaju dobro razvijena prednja peraja koja im daju veliko ubrzanje pri prvom napadu. Bandar progoni svoj plijen i tijelo mu je bolje za dugotrajno plivanje. Sve grabljivice imaju velika usta sa oštrim zubima kao i veoma fleksibilne čeljusti koje im omogućavaju da lako proganjaju plijen. Naravno, svi predatori su dobro maskirani kako bi uspjeli neprimjetno da se primaknu plijenu.
KAKO RIBE VIDE
Voda upija i rasipa svjetlost mnogo brže od vazduha posebno kad je mutna. Iz tog razloga dobar vid nije presudno bitan za ribe kao za kopnene životinje. Većina riba je kratkovidna. 
Oči su kod riba postavljene sa strane glave tako da one vide skoro u svih 360°. Da bi se odredila udaljenost objekta, potrebno je sa oba oka fiksirati predmet. Ovo nam kaže da samo objektu sa prednje strane, riba može da odredi udaljenost. U ovom uskom pojasu riba vidi jasno i svaki i najmanji pokret, precizno detektuje. Međutim, sa strane, bočno, riba vidi samo konture i pokrete. Iz tog razloga, mnogo ćete lakše uplašiti ribu ako se pomjerate nego ako mirujete.
Grabljivice kao što je štuka, plijen progone uz pomoć čula vida. Kod ove ribe, oči su više približene i pomjerene ka prednjoj strani glave. Na ovaj način, povećana je oblast u kojoj štuka odlično vidi i gdje oba oka mogu da učestvuju u stvaranju slike!
Jatima riba kao što je bodorka nije bitno da odrede udaljenost do objekta već im je mnogo bitnije da sagledaju što širu oblast oko sebe i u njoj primjete svaki pokret, posebno napad grabljivice ili pomjeranje cijelog jata. Iz tog razloga, oči su im postavljene bočno sa suprotne strane glave. Ovako postavljene oči, omogućavaju da se primjeti pokret ali ne i da se jasno vide predmeti i odredi daljina do njih.
OSTALA ČULA
Voda ne prenosi najbolje svijetlo ali je odličan medij za prijenos ukusa i mirisa. Većina riba ima izuzetno čulo mirisa koje se nalazi u dvije nozdrve a nalaze se na gornjoj strani njuške. Som recimo, skoro ne vidi ali mu je čulo mirisa dominantno i njegovom upotrebom, traži plijen.
Čulo ukusa kod riba nije locirano samo u usnoj duplji. Cverglani, recimo, mogu da osjete ukus i preko kože. Mnoge ribe imaju brkove kojima sem što pipkaju hranu ispitujući joj oblik, mogu i da osjete njen ukus.
Na oba boka ribe, nalazi se po jedna lateralna (bočna) senzitivna linija kojom ribe osjete i najmanje vibracije u vodi. Na taj način mogu osjetiti približavanje neprijatelja ili lakše pronaći plijen. Kako i zemlja i voda prenose vibracije izuzetno dobro, svaki vaš neoprezan korak ribe mogu da osjete i da se udalje.
TIPOVI GLAVE
Glava smuđa-tipično za grabljivicu. Oči su postavljene sa prednje strane, omogućavajući binokularan vid, usta su puna malih, oštrih zuba i mogu se široko otvoriti.
Glava crvenperke-tipična za ribu koja se hrani sa površine vode. Donja usna prekriva gornju, usne su blago povijene na gore, nema brčića.
Glava šarana-tipična za ribu koja se hrani sa dna. Gornja usna prekriva donju a obje usne mogu da se preobraze u sisaljku kojom ove ribe RIJU mulj. Brčići detektuju hranjive materiju u dnu.
PARENJE
Postoje dva osnovna oblika ponašanja pri razmnožavanju. Jedan broj riba polaže polaže veliki broj jajašaca koja onda ostavlja da se sama snalaze dok druga grupa polaže malu količinu ikre i brani svoj nasad sve dok se mlađ ne izliježe a onda i određeni period kasnije.
Štuka, šaran, linjak, deverika, polažu svoja jajašca na podvodno bilje. Mrena i smuđ, više vole kamenjar i pijesak, dok bandar lijepi jajašca na korijenje i stabljike biljaka.
Većina riba se mrijesti u proljeće čim voda malo otopli. To mlađi daje najbolju šansu da preživi slijedeću zimu jer ima dovoljno vremena da poraste i ojača. U zavisnosti od vode, štuke se pare, najranije u martu i aprilu, bandar u aprilu dok većina šaranskih riba to rade od maja do juna. Trenutak parenja je određen promjenom temperature i dužine dana.
p.s.
Većina riba iz familije ‘šarana’ se ne pari dok temperatura vode ne pređe 18°C. To se obično događa od maja do juna ali ako je proljeće hladno, taj period se pomjera od jula do avgusta!
Polagajući ikru među biljem, ribe štite svoju mlađ od predatora. Linjak se recimo, pari u toku nekoliko nedjelja dok neke vrste riba kao što su štuka i bandar, polažu ikru za manje od nedjelju dana.
Nakon što ženka položi jajašca, mužjak ih oplođuje mliječom.
Jajašca imaju ljepljivu, tanku opnu koja im pomaže da se zakače za travu, kamenje i korijenje kako u mulju ne bi propala od infekcije i nedostatka kiseonika!
Mužjaci, po pravilu, ranije spolno sazrijevaju od ženski. Mužjaci štuke i bandara, sazrijevaju u svojoj drugoj godini dok su ženkama potrebne tri godine. Sa spolnim sazrijevanjem, kod ženki se pojavljuju ovariji (jajnici) i ribe dobijaju na težini između 15-20%.
Većina riba se ne hrani za vrijeme parenja ali se nakon završenog mrijesta povećava njihova potreba za hranom. Recimo, 60 % ukupne godišnje hrane, štuka pojede odmah nakon mrijesta.
Kad se jajašca izlegu, mladi nemaju odmah izgled ribe. U tom prvom dijelu života, ove larve imaju na sebi veliku kesicu poteklu od jajašca u kojoj se nalaze hranjive materije. U prvim danima života, larve troše te zalihe. Kad ih potroše, kreću sa ishranom zooplanktonima.
Trudite se da od marta do juna smanjite odlazak u ribolov. Razlog tome je parenje riba koje u tom periodu traže mir.
STANIŠTA
Riba se obično zadržava tamo gdje se nešto događa, gdje se voda pjeni i kovitla (mlin, brana, prijevodnica,ušće male pritoke, vodopad). Dobra mjesta za ribolov su i zaklonjena staništa (panjevi, trava, potopljene grane, podlokana obala, ostrva na vodi, velike dubine). Ribe vole da se zadržavaju nizvodno od prepreke gdje im je lakše da dišu glavom uz struju nego niz. Ovdje se lako zaključuje da je nizvodna strana mosta recimo, bolja od one druge. Većina riba ne voli pretjerano brze struje i jaku maticu jer mora trošiti mnogo snage da bi se održala na mjestu. 
Kad tražite ribu, uvijek razmislite gdje bi joj se mogla nalaziti hrana. Riba svo vrijeme prati izvor hrane, nekad i po cijenu da ih veće ribe napadnu i ubiju.
Ribolovna priča 